Psihološka priprema sportista

Termin koji podrazumeva psihološku pripremu sportista može biti tumačen na više načina. Određeni autori pod ovim terminom podrazumevaju opštu psihološku pripremu (razvijanje istrajnosti, odgovornosti, samokontrole i sl.) tokom čitavog trenažnog porcesa, kao i aktivnosti trenera i sportista pre, tokom i za vreme takmičenja. Sa druge strane, neki autori su usmereni ka razvijanju i korišćenju konkretnih metoda i tehnika kojima se može postići stanje psihe neophodno za uspeh na samom takmičenju.

 Psihološka priprema sportista je proces koji se sastoji iz 3 komponente:

  1. Opšta psihološka priprema za dugotrajan proces treniranja (razvijanje osobina ličnosti, razvijanje motiva, postavljanje etapnih i krajnjih ciljeva, formiranje pozitivnih stavova i vrednosti);
  2. Psihološka priprema za takmičenje (priprema za konkretne probleme i situacije, planiranje koraka i taktike smanjiće osećaj nesigurnosti);
  3. Psihološka priprema za konkretno takmičenje (završna faza pripreme u kojoj se dosadašnje pripreme dopunjavaju specifičnim merama i metodama za konkretan sportski događaj).

Nakon takmičenja psihološki rad sa sportistom se ne završava, on se nastavlja jednakim intenzitetom uz izmene u skladu sa datim situacijama.

Dokazano je da određena muzika može stimulisati takmičara ail i smiriti pred važno takmičenje

Sada ću vam navesti nekoliko metoda koje bi sportisti trebalo da sprovode u sastavu svoje psihološke pripreme

Metode koje mogu sprovoditi sam sportista i njegov trener:
  • promena sadržaja misli (smanjivanje brige čitanjem knjige, slušanjem muzike, gledanjem filma pred takmičenje)
  • masaža i samomasaža,
  • vežbe disanja (smanjuju uzbuđenje, sprovode se 3-4 puta na dan),
  • smirivanje i ohrabrivanje od strane trenera, porodice i prijatelja,
  • sugestivno dejstvo trenera,
  • zagrevanje (smanjuje uzbuđenje, podiže nivo aktivacije, stvara poznatu sredinu).
Metode koje zahtevaju angažovanje sportskog psihologa ili drugog visokokvalifikovanog sportskog stručnjaka:
  • autogeni trening,
  • progresivna relaksacija,
  • biofeed back trening,
  • situacioni trening,
  • mentalni trening.
 Koncentracija sportiste pred samu trku vrlo je važna

Psihološka priprema bitan je segment celokupnog rada sa sportistom i postizanje ozbiljnih rezultata u savremenom sportu je nezamislivo bez adekvatnog psihološkog rada sa sportistom.
Trudiću se da vam u skorije vreme predstavim i rezultate rada na polju sportske psiholigije koje je sprovodio veliki ruski naučnik dr Konstantin Korotkov sa Lomonosov univerziteta. Njegova saznanja su vrlo popularna u poslednjih nekoliko godina u radu sa elitnim sportistima Ruske Federacije i Velike Britanije. S obzirom da sam dosta istraživao njegov rad na ovu temu upoznaću vas sa najzanimljivijim detaljima o vezi psihologije i fizioligije posebno u sportovima tipa izdržljivosti.

Hvala što pratite blog,
Đorđe Agbaba

Literatura:
Tubić, T. (2004): Psihologija i sport, Novi Sad: ADŠ Kultura